Kragujevac je sa 179.417 stanovnika na teritoriji Grada, prema popisu iz 2011, i 150.835 u samom gradskom naselju četvrti grad po veličini u Srbiji, i sedište Šumadijskog okruga, a nalazi se oko 120 kilometara južno od Beograda.
Приказивање постова са ознаком Nenad Glišić. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Nenad Glišić. Прикажи све постове
уторак, 17. мај 2022.
среда, 22. јун 2016.
Konkursi regiona: Promocija knjige „Prozaonline rock and roll“ Živka Ivkovića
Petak, 24. jun, 19.00
SKC Kragujevac
ul.Radoja Domanovića, Kragujevac
SKC Kragujevac
ul.Radoja Domanovića, Kragujevac
Promocija knjige rok kritičara Živka Ivkovića. Rokenrol tekstovi objavljivani na internet portalu Prozaonline su objedinjeni u knjizi „Prozaonline rock and roll“. Knjiga se najpre bavi knjigama koje su na našem prostoru u proteklom periodu govorile o muzici, bendovima i sl. Saznajte interesantne vesti iz domaćeg i stranog rokenrola, ova magija je veoma žilava i preživljva sve nevolje savremene muzike. Reklo bi čak da je jača nego ikad.
O knjizi će govoriti Nenad Glišić, Zoran Ilić i Živko Ivković.
среда, 10. новембар 2010.
KG isečak # 3
Sledeći KG-isečak je posvećen kragujevačkom piscu, pesniku, Nenadu Glišiću. Sve je to u vezi sa njegovim sinoćnim poetskim performansom u beogradskom SKC-u.
Sticajem raznoraznih okolnosti, meni je bliži beogradski SKC nego njegov kragujevački ekvivalent. Kao što mi je, opet, bliži Kalemegdan nego Šumarice... Marakana nego "Čika Dača"... Dunav nego Lepenica...
Kao što znate ili pretpostavljate, povremeno nam je potrebna, PROSTO NAM je neophodna - lepa reč. Ona reč koja i gvozdena vrata OTVARA...
Potrebne su nam reči koje nisu svakodnevne već su tako... Fluidne, neuhvatljive... Prozračne... Lakše od vazduha slično helijumu...
I to je OSNOVNI razlog što povremeno posećujemo književne večeri.
Ostatak ove nedovršene (a ipak započete) priče je poznat onima koji su sinoć prisustvovali književnoj večeri: Vesni Kapor, Jelici Kiso, Miljurku Vukadinoviću... Siniši Lekiću... Ratiboru Trivuncu... Ljubinki Gavran (koja opet ne leti)... Mojoj malenkosti... itd...
недеља, 18. јул 2010.
Arhiva: 3x3 INTERVIEW - Nenad Glišić
ZI - Na početku našeg virtuelnog razgovora, zanima me gde ste Vi, g-dine Glišiću? Možda će Vaš odgovor pomoći da Vas materijalizujem u određenom prostoru: prostoru sa sasvim određenom geografskom širinom i dužinom, na primer?
Nenad Glišić - Možda ce delovati kao stereotip, ali ja se trudim da mislim globalno, a delujem lokalno. Živim u Kragujevcu, odnosno, Kragujevac mi je "baza", ali to nema naročitog uticaja na ono što radim. Ali, ako treba neka geografska odrednica, reći ću da je to cca 21 stepen istocno od Griniča.
ZI - Biti balkanski (srpski, hrvatski, bosanski...) pisac jeste jedna tuga pregolema. Da li delite moje mišljenje?
Nenad Glišić - Pa, ne znam? Ovo je vrlo bogat prostor, ovo su vrlo uzbudljiva vremena, ima ovde dosta materijala za obradu, samo treba imati hrabrosti za to. Cena za to bogatsvo tema i mogucnosti za obradu istih jeste sve ono što čini "tugu pregolemu". Ali, to je u redu, s obzirom na to da nema ljubavi bez patnje i bola.
ZI - Verujete li u postojanje Čitaoca? Da negde postoji njegovo veličanstvo Čitalac, i da on čita Vaše knjige (Vaše priče, pesme... eseje...)
Verujete li da Vaše knjige nisu tek mrtvo slovo na papiru?
Nenad Glišić - Potpuno sam ubeđen u postojanje čitaoca, i ne samo u njegovo postojanje, vec i u njegovu (njenu) pamet, njegov (njen) ukus i tako dalje. Da ne mislim tako, verovatno ne bih ni pisao. Razmišljao bih u samoci i mrzeo ljude. Takodje, ne verujem u to da je bilo koje slovo "mrtvo na papiru". Možda su neka (slova, dela) ranije odštampana, ali štampa ostaje, doci ce vreme za te knjige, a za neke druge ce proci. Ja imam svoje citaoce, neke poznajem, a neke ne, ali ih sve podjednako poštujem. Uopšte, mislim da svaki stvaralac mora da poštuje publiku, kako svoju, tako i Publiku uopšte. Ipak, nikome ne treba povladjivati.
Nenad Glišić - Možda ce delovati kao stereotip, ali ja se trudim da mislim globalno, a delujem lokalno. Živim u Kragujevcu, odnosno, Kragujevac mi je "baza", ali to nema naročitog uticaja na ono što radim. Ali, ako treba neka geografska odrednica, reći ću da je to cca 21 stepen istocno od Griniča.
ZI - Biti balkanski (srpski, hrvatski, bosanski...) pisac jeste jedna tuga pregolema. Da li delite moje mišljenje?
Nenad Glišić - Pa, ne znam? Ovo je vrlo bogat prostor, ovo su vrlo uzbudljiva vremena, ima ovde dosta materijala za obradu, samo treba imati hrabrosti za to. Cena za to bogatsvo tema i mogucnosti za obradu istih jeste sve ono što čini "tugu pregolemu". Ali, to je u redu, s obzirom na to da nema ljubavi bez patnje i bola.
ZI - Verujete li u postojanje Čitaoca? Da negde postoji njegovo veličanstvo Čitalac, i da on čita Vaše knjige (Vaše priče, pesme... eseje...)
Verujete li da Vaše knjige nisu tek mrtvo slovo na papiru?
Nenad Glišić - Potpuno sam ubeđen u postojanje čitaoca, i ne samo u njegovo postojanje, vec i u njegovu (njenu) pamet, njegov (njen) ukus i tako dalje. Da ne mislim tako, verovatno ne bih ni pisao. Razmišljao bih u samoci i mrzeo ljude. Takodje, ne verujem u to da je bilo koje slovo "mrtvo na papiru". Možda su neka (slova, dela) ranije odštampana, ali štampa ostaje, doci ce vreme za te knjige, a za neke druge ce proci. Ja imam svoje citaoce, neke poznajem, a neke ne, ali ih sve podjednako poštujem. Uopšte, mislim da svaki stvaralac mora da poštuje publiku, kako svoju, tako i Publiku uopšte. Ipak, nikome ne treba povladjivati.
O autoru:
Nenad Glišić je rođen 1972. godine u Kragujevcu, gde i sada živi i radi na svetskoj revoluciji.
Samostalne knjige:
- Domovino, ti si kao ciroza jetre (pesme, 1992, Kragujevac),
- Himne kamikaza (pesme, 1998, Kragujevac),
- Cvetovi Hirošime (haiku, 2001, Kraljevo),
- Pesmice o prirodi i društvu (za decu, 2004, Kragujevac) i
- Sve o Psovaču (roman, 2004, Beograd).
Pesme, price i eseje objavljivao u mnogim casopisima i zbornicima širom bivše Jugoslavije. Neke pesme i eseji su prevedeni na engleski jezik, a haiku na engleski i slovenacki.
Nenad Glišić je rođen 1972. godine u Kragujevcu, gde i sada živi i radi na svetskoj revoluciji.
Samostalne knjige:
- Domovino, ti si kao ciroza jetre (pesme, 1992, Kragujevac),
- Himne kamikaza (pesme, 1998, Kragujevac),
- Cvetovi Hirošime (haiku, 2001, Kraljevo),
- Pesmice o prirodi i društvu (za decu, 2004, Kragujevac) i
- Sve o Psovaču (roman, 2004, Beograd).
Pesme, price i eseje objavljivao u mnogim casopisima i zbornicima širom bivše Jugoslavije. Neke pesme i eseji su prevedeni na engleski jezik, a haiku na engleski i slovenacki.
(izvor: www.seecult.org,
april 2007. god.)
april 2007. god.)
Пријавите се на:
Постови (Atom)



